Prvi put u skoro 20 godina
Guardian: Izrael koristio zabranjene kasetne bombe u Libanu

Fotografije ostataka municije snimljene u južnom Libanu ukazuju da je Izrael tokom nedavnog 13-mjesečnog rata koristio kasetne bombe - oružje zabranjeno u većem dijelu svijeta zbog dugoročnih i smrtonosnih posljedica po civile, piše The Guardian.
Slike, koje je pregledalo šest nezavisnih eksperata za naoružanje, prikazuju ostatke dvije različite vrste izraelskih kasetnih bombi pronađenih na tri lokacije južno od rijeke Litani, u šumovitim dolinama Wadi Zibqin, Wadi Barghouz i Wadi Deir Siryan.
Ako se potvrde, ovo bi bili prvi dokazi da je Izrael koristio kasetnu municiju gotovo dvije decenije - od rata 2006. godine. Također bi to bilo prvi put da se bilježi upotreba novih tipova izraelskih kasetnih bombi: 155mm M999 Barak Eitan i 227mm Ra’am Eitan.
Šta su kasetne bombe i zašto su zabranjene?
Kasetne bombe su kontejnerske municije koje izbacuju desetine ili stotine manjih eksplozivnih "bombica" na širokom području - ponekad veličine nekoliko fudbalskih terena. Problem je u tome što veliki broj tih submunicija ne eksplodira odmah, već ostaje ležati godinama, pa i decenijama, predstavljajući smrtonosnu prijetnju civilima.
Zbog toga je njihova upotreba zabranjena Konvencijom o kasetnoj municiji iz 2008. godine, koju je dosad potpisalo 124 države. Izrael nije među njima.
"Njihova široka zona djelovanja znači da ne mogu razlikovati vojne od civilnih ciljeva, a njihove zaostale bombice ubijaju i sakate civile decenijama nakon upotrebe", rekla je Tamar Gabelnick, direktorica Koalicije protiv kasetne municije.
Izraelska vojska nije potvrdila, ali ni negirala upotrebu kasetnih bombi, ponavljajući da koristi "samo zakonito oružje u skladu s međunarodnim pravom".
Gotovo 4.000 mrtvih, jug Libana devastiran
Ratom između Izraela i Hezbollaha, koji je počeo u oktobru 2023, ubijeno je gotovo 4.000 ljudi u Libanu i oko 120 u Izraelu. Jug Libana je u velikoj mjeri razoren. Iako je prošle godine potpisan prekid vatre, Izrael i dalje gotovo svakodnevno izvodi zračne napade.
Za Liban, tema kasetnih bombi posebno je bolna: tokom posljednjih dana rata 2006. Izrael je na zemlju bacio oko 4 miliona kasetnih bombi, od kojih je 1 milion ostao neeksplodiran. Od 2006. do danas više od 400 civila je ubijeno od zaostalih bombica.
Upravo je enorman broj neeksplodiranih bombica u Libanu bio jedan od ključnih razloga za pokretanje međunarodne Konvencije o kasetnoj municiji.
Izrael osudio Iran za isto oružje
Iako nije potpisnik konvencije, Izrael je ove godine oštro osudio Iran zbog upotrebe kasetne municije tokom 12-dnevnog rata, tvrdeći da Teheran "cilja civile oružjem širokog rasipanja".
Međutim, kako piše Guardian, u Libanu je pronađeno slijedeće oružje:
- M999 Barak Eitan (155mm)
– Izraelska napredna protivpješadijska kasetna municija
– proizvod Elbit Systemsa iz 2019.
– jedna granata ispušta 9 submunicija koje eksplodiraju u 1.200 volframovih fragmenata
Ovaj model je identifikovalo šest eksperata, uključujući stručnjake Amnesty Internationala i Armament Research Services.
- Ra’am Eitan (227mm)
– vođena raketa s kasetnom bojevom glavom
– 64 bombice po raketi
– proizvedena 2017., takođe od Elbit Systemsa
– dizajnirana za minimalnu stopu "zakašnjelog eksplodiranja“
Izraelski mediji ranije su opisali Ra’am Eitan kao oružje koje "rasipa bombice u širokom radijusu i ubija sve u blizini".
Iako Izrael tvrdi da nove kasetne bombe imaju stopu neeksplozivnosti od samo 0,01 %, stručnjaci upozoravaju da su takve brojke često daleko od stvarnog stanja.
Za kasetnu bombu M85, korištenu 2006., izraelski proizvođač je naveo stopu od 0,06%. Nezavisne analize kasnije su pokazale - stopa je bila blizu 10%.
"Kasetne bombe su zabranjene s razlogom. One su inherentno neselektivne i ne postoji način da se koriste zakonito ili odgovorno. Civili snose najveći teret rizika, jer ovo oružje ostaje smrtonosno desetljećima", rekao je Brian Castner iz Amnesty Internationala.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare